Ako vam blizina riječi pacijenti i komunikacija stvara tjeskobu, nastavite čitati, izliječit ćemo ju. Podrška pacijentima kroz strukturirane programe naša je svakodnevica, ali krenimo od početka.
Tko je ciljana publika jedne farmaceutske kompanije?
Stručna javnost (liječnici, ljekarnici i medicinske sestre) – nedvojbeno.
Tko je ultimativna ciljana publika farmaceutske industrije?
Pacijenti – posve jasno.
Ipak, često se događa da farmaceutske kompanije ne komuniciraju s pacijentima. Zašto? Jer je ta vrsta komunikacije vrlo osjetljiva. Znamo, znamo – razumijemo. Ne, stvarno, RAZUMIJEMO! Ne samo to, nego imamo iskustvo bivanja mosta u komunikaciji liječnici – pacijenti i industrija – pacijenti.
Edukacija, a ne promocija – ključno za zapamtiti kada govorimo o slanju poruka pacijentima. Dedal to zna jer već godinama govorimo o edukaciji i motivaciji pacijenata koje se prelijevaju u suradljivost i adherenciju. Već 10-ak godina prošlo je od naših pionirskih videa za edukaciju opće javnosti (nije da se hvalimo, ali pogledani su više stotina tisuća puta – ok, malo se hvalimo). Bacite oko:
Kako se mjeri razina šećera u krvi?
Prehrana kod osoba s dijabetesom – što smijemo, a što je zabranjeno!
Danas to naravno možemo raditi još bolje. Ekipirali smo ljude koji imaju iskustvo direktnog rada s bolesnicima, koji su bili ispred i iza kamera u pripremi materijala za bolesnike, ali i one koji znaju kako farmaceutske kompanije funkcioniraju iznutra – što se može, a što ne.
Za pripremu teme, odabir i brifing govornika, prijenos ključnih poruka – računajte na nas.
KPI, KPI, KPI – slušamo o njima neprestano… odahnite! Naš tim za digitalni marketing zna kako osigurati KPI-eve s kojima se svi skupa možemo pohvaliti.
Vjerovali ili ne, o ovome znamo više od prosječnog zaposlenika farmaceutske firme. Prijava nuspojava i štetnih događaja mogući je kamen spoticanja u realizaciji edukacije opće javnosti i bolesnika – no ne i kod nas. Dedalovci prolaze interne edukacije o farmakovigilanciji, ali i niz eksternih s raznim partnerima.
Da samo znate koliko vremena ekipi odlazi na pažljivo praćenje komentara na društvenim mrežama kako bi se uočile i prijavile eventualne nuspojave i štetni događaji – platili biste im pivu.
Upravljanje osobnim podacima shvaćamo vrlo ozbiljno. Što zbog činjenice da živimo u 21. st kada su oni „nova nafta“ (prema riječima nekih), što zbog iskustva rada na velikim, osjetljivim projektima. Osobne podatke skupljamo i obrađujemo prema najstrožim regulativama uživo, digitalno i na sve ostale načine. Kada razvijamo web ili mobilne aplikacije, implementiramo najviše razine cyber zaštite. Kada smo tehnička podrška na online ili događanju uživo, sve osobne podatke brižno obrađujemo, no isključivo za vlastitu evidenciju. Jesmo li spomenuli da dokumentiramo privole za sve aktivnosti?
Kada čujete za Dedal, prva asocijacija koju zasigurno imate je – dobri odnosi sa ogromnom zajednicom zdravstvenih radnika. Surađujemo s njima godinama, njegujemo i stvaramo odnose s najvećim imenima u zdravstvu. Oni su kod nas kao doma – tako nam kažu. Imaju povjerenja u nas, vole popiti kavu kod nas. Long story short – pomažemo u organizaciji aktivnosti prema općoj javnosti s najvećim KOL-ovima u medicini.
Surađujemo i s nizom udruga pacijenata, što može olakšati provođenje edukativnih aktivnosti. Ovdje se ponovno vraćamo na početak – razumijemo perspektivu koju imaju i pacijenati i bolesnici i industrija te imamo iskustvo u povezivanju i pomirenju potreba svih strana.
Iako prosječna osoba može imati dojam kako se marketinške aktivnosti organiziraju po principu „prst u zraku“ – kod nas je misao vodilja evidence based metode. Razumijemo principe podizanja razine zdravstvene pismenosti, znamo kako se modelira zdravstveno ponašanje, prepoznajemo barijere i poticaje pri korištenju zdravstvenih informacija.
U edukaciji kroničnih bolesnika nastojimo potaknuti suradljivost, adherenciju i ustrajnost u liječenju, pri čemu se vodimo provjerenim bihevioralnim intervencijama s obzirom na unutarnje i vanjske karakteristike svake skupine kroničnih bolesnika.
Na kraju, istaknuli bismo da ne vjerujemo u one-size-fits-all pristup. Da, imamo standardizirane alate i kanale, no svakom projektu pristupamo iz nove perspektive. Svjesni smo da svaka kompanija, svaka skupina pacijenata i bolesnika ima svoje karakteristike i prema tome drugačije potrebe.
Bilo da se radi o kratkoročnim ili dugoročnim aktivnostima, Dedal je vjeran partner i čvrst oslonac cijelim putem.
Idealan liječnik – zamislite ga.
Jeste li zamislili dr. Housea iz istoimene serije ili možda dr. Kovača iz Hitne službe?
U potragu za odgovorom na ovo pitanje, to jest u potragu za idealnim liječnikom krenuo je naš tim za istraživanje tržišta.
Pitali smo i liječnike i pacijente kako zamišljaju idealnog obiteljskog liječnika – i još poneko pitanje.
Saznali smo da liječnička vizija idealnog liječnika ide malo više u smjeru dr. Housea.
Liječnici naime naglasak stavljaju na stručnost i educiranost, i još jednu osobinu koju ovaj „filmski junak“ definitivno nema, a to je strpljivost.
Strpljivost i stručnost pronalazimo visoko na popisu osobina idealnog liječnika i kada pitamo pacijente, no oni su dodali i ljubaznost i dostupnost – što definitivno nećete naći kod dr. Housea.
No, maknimo se od serija i vratimo u stvaran život. O dostupnosti liječnika obiteljske medicine pisalo se i govorilo pregršt od početka COVID pandemije – bit ćemo precizniji – o njihovoj nedostupnosti. No, kakve su informacije „s terena“?
Pacijenti osjećaju da ih njihov obiteljski liječnik poznaje, velik broj njih cijeni svoje obiteljske liječnike – dok o profesiji generalno imaju nešto niže mišljenje (sigurni smo da to nema veze sa slikom o profesiji koju dobivaju iz javnog prostora). Njihovo iskustvo posjete ordinaciji uvelike ovisi o kvaliteti komunikacije koju su imali s liječnikom – dovoljno da zanemare ako drugi aspekti nisu bili po njihovoj mjeri.
Liječnici obiteljske medicine, kao odgovor na razne prozivke, od početka pandemije rade na osvještavanju javnosti o tome s kakvim izazovima se susreću u svakodnevnom radu.
Liječnici osjećaju da administrativno opterećenje koje se dodatno povećalo s COVID pandemijom smanjuje njihovu raspoloživost za kontakt uživo s pacijentima. Navode kako je upravo razgovor s pacijentima uživo aspekt posla koji ih najviše veseli – ali koji je potrebno unaprijediti. Dodatno ističu kako je nužno unaprijediti opremljenost njihovih ordinacija (što nažalost govori previše o našem zdravstvu).
Sraz percepcija, saznali smo, nastaje upravo na temu dostupnosti. Liječnici najčešće smatraju kako u njihovoj ordinaciji nije potrebno unaprjeđivati dostupnost putem e-maila i telefona, brzinu odgovaranja e-mailom te duljinu čekanja na primanje u ordinaciju.
Duljina čekanja i dostupnost na telefon prioriteti su za unapređenje – smatraju pacijenti. Ta dva aspekta ističu i kada ih se pita o očekivanjima i željama za unaprjeđenje.
Naglasimo ipak da 45% pacijenata svoj posljednji posjet ordinaciji liječnika obiteljske medicine ocjenjuje najvišom ocjenom zadovoljstva (7/7).
Ne požuruje, neće osuđivati, informira pacijenta i poštuje njegovu odluku – sve ovo čini idealan liječnik – prema riječima pacijenata. No, istaknuli bismo jednu rečenicu koja možda sumira cijelo istraživanje: „Nemoguće je naći idealnog liječnika, kada ne postoji idealan pacijent.”
Za dostavu .pdf dokumenata s detaljnim rezultatima istraživanja, javite se našoj voditeljici tima Istraživanja tržišta Kristini Knezović na kristina@dedal.hr.
NAPOMENE:
Web anketom smo ispitali mišljenja i stavove liječnika obiteljske medicine, njih 220 od kojih je 58% specijalista OM. 80% ispitanih su žene, 41% ispitanih je u dobi 51 do 60 godina. Najveći dio uzorka čine koncesionari – 62% i žitelja Zagreba i Zagrebačke županije (26%).
Odgovore pacijenata prikupljali smo web anketom, a regrutirali smo ih oglašavanjem na društvenoj mreži Facebook. Ispitali smo stanovnika Hrvatske, od toga su 57% žene, 49% ispitanika je mlađe od 50 godina. Uzorak čini 47% zaposlenih, 42% s višom školom, fakultetom, 34% Zagrepčana i žitelja Zagrebačke županije.
