Slanje newslettera putem mailinga već je odavno postao standard za mnoge tvrtke i organizacije, ali suočavanje s niskom stopom čitanosti, hladni je tuš koji nerijetko uslijedi. Ako i vaš newsletter nema očekivanu čitanost, možda je vrijeme za promjenu pristupa. Optimizacija zahtijeva promišljenost, ali mali koraci mogu dovesti do značajnih rezultata. U nastavku ćemo razmotriti najčešće greške koje viđamo, kao i jednostavne, ali učinkovite korake koje možete primijeniti.

1. Dizajn prilagođen emailu

Česta greška koju primjećujemo je slanje dizajna namijenjenog tiskanim materijalima, a ne digitalnom formatu. Newsletter koji se čita na ekranu zahtijeva drugačiji pristup. Kada je dizajn pretrpan detaljima, korisnici lako gube interes. Naša preporuka je: pošaljite osnovne materijale, a dizajn prepustite stručnjacima. Na taj način možete dobiti dinamičan, vizualno prilagođen newsletter koji je jednostavan za čitanje i ugodan oku.

2. CTA gumb – poziv na akciju

Druga velika greška koja smanjuje angažman je nedostatak jasnog call-to-action (CTA) gumba. Ulogu CTA-a nemojte podcijeniti – on je ključan za privlačenje pozornosti i usmjeravanje korisnika prema željenom koraku. Može se raditi o pozivu na čitanje dodatnih sadržaja, prijavu na edukacije ili kliku na vanjsku stranicu za više informacija.

  • Savjet: CTA bi trebao biti vidljiv i jasan, ali i relevantan za vaš sadržaj. Ako, primjerice, šaljete informacije o novom lijeku, poveznica može voditi do dodatnih podataka na vanjskoj stranici ili SmPC.

3. Naslovi i sadržaj: privlačni i jasni

Naslovi su često prvi i posljednji element koji će korisnici zapamtiti. Zato predlažemo da osmislite kratke i intrigantne naslove koji pobuđuju znatiželju, ali su ujedno jasni. Prvi redak vašeg newslettera, sažetak ili uvod, također treba biti konkretan i potaknuti čitatelja da nastavi dalje. Dijelite relevantne i korisne informacije koje će publiku zanimati i angažirati. Pokušajte održati balans između stručnih informacija i prijateljskog tona; čitatelji cijene pristup koji im se obraća kao ravnopravnim partnerima.

4. Dajte vrijednost i personalizirajte sadržaj

Razmislite što vašim čitateljima donosi stvarnu vrijednost – informacije, savjeti, aktualnosti – i osigurajte da svaki newsletter ima upravo to. Povremeno personalizirajte sadržaj prema interesima publike: isticanje relevantnih članaka ili savjeta može biti točno ono što će ih motivirati na klik. Ako koristite jednostavne alate za analizu, lako ćete uočiti koji sadržaji najbolje prolaze i na temelju toga kreirati personalizirane sekcije.

5. Izbjegavajte prekomjeran broj informacija

Preopterećenje informacijama može odbiti čitatelja. Svaki newsletter treba imati fokusiranu temu i jasnu poruku. Previše različitih tema u jednom newsletteru može zbuniti čitatelje i smanjiti želju za čitanjem. Ako imate više informacija za podijeliti, razmislite o seriji newslettera s jasno definiranim temama.

6. Održavajte ritam – ali ne zagušujte

Prečesto slanje newslettera može izazvati suprotan efekt – zasićenje. Ako vam je cilj redovita čitanost, optimalno je održavati dosljedan raspored, bilo to tjedno ili mjesečno, ovisno o vašem sadržaju i publici. Nikako nemojte slati više newslettera u istom danu.

7. Testiranje i analitika

Bez obzira na to koliko ste sigurni u svoj sadržaj, testiranje je neizostavno. Isprobajte različite verzije naslova, dizajna i CTA gumba kako biste vidjeli koji element daje bolje rezultate. Redovno praćenje statistika – poput otvorenih mailova, klikova na linkove i konverzija – pomoći će vam da optimizirate sadržaj i strategiju.

Ili jednostavno prepustite izradu newslettera nama, a mi ćemo se pobrinuti za sve navedene korake i ono još bitnije; da osiguramo čitanost i zadovoljavajući open rate.

Zdravstvo se suočava s brojnim izazovima, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Među najistaknutijim problemima su suradljivost pacijenata, adherencija prema liječničkim uputama te ustrajnost u liječenju kroničnih bolesti. Ovi koncepti nisu samo medicinski termini; oni su ključni za uspjeh u borbi protiv bolesti.

U  složenom odnosu liječnik – pacijent, aktivna suradnja, postaje nužnost. Pridržavanje liječničkih uputa nije samo preporuka; to je preduvjet za ozdravljenje ili držanje bolesti pod kontrolom. Ovo je posebno važno, kada govorimo u kontekstu bioloških i pametnih lijekova, koji su u posljednjih nekoliko godina unaprijedili kvalitetu života brojnih kroničnih bolesnika.

Ovi lijekovi, sa svojim specifičnim mehanizmima djelovanja, često zahtijevaju duže vremenske intervale između primjena. U tom ritmu, pacijenti lako zaborave ili propuste dozu. Posljedice mogu biti ozbiljne. Ne samo da se može dogoditi regresija ili progresija bolesti, već se i zdravstveni sustav suočava s velikim financijskim gubicima, budući da su ovi lijekovi često izrazito skupi.

Pridržavanje liječničkih uputa nije samo preporuka; to je preduvjet za ozdravljenje ili držanje bolesti pod kontrolom.

Programi podrške pacijentima i njihova uloga

U tom kontekstu, programi podrške pacijentima predstavljaju inovativno rješenje. Ovi programi, usmjereni na specifična terapijska područja, nude kombinaciju edukacije i podrške kroz kontakt centar. I to na sustavan i kontroliran način tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Brojne reference pokazuju uspješnost takvih projekata (1), (2), (3), (4), (7), (8), (9), u vidu statistički značajnog smanjenja kritičnih parametara u krvi, smanjenja broja hospitalizacija te ukupnih troškova liječenja (ambulantnih i hospitalnih), uz veću stopu adherencije i manju stopu odustajanja od uzimanja lijeka.

Učinkovitost našeg programa podrške potvrđena je rezultatima istraživanja, koji pokazuju značajnu ulogu medicinskih sestara kao primarne podrške pacijentima. Ovaj program omogućava komunikaciju putem pozivnog centra, gdje medicinske sestre kontaktiraju pacijente nakon primjene terapije kako bi provjerile njihovo stanje i zabilježile eventualne nuspojave. Takav pristup stvara osjećaj brige i podrške za pacijente, što je ključno za njihovo zadovoljstvo.

Rezultati provedene ankete

Uspješnost programa, protvrdili smo anketom provedenom  u dva vala, u drugoj i trećoj godini provođenja. Anketa, distribuirana putem e-maila, istraživala je zadovoljstvo sudionika te njihove zdravstvene navike. U prvom valu sudjelovalo je 19% bolesnika, dok je u drugom valu odaziv bio 16%, što je u skladu s očekivanjima, s obzirom na to da je program namijenjen pacijentima srednje i starije životne dobi.

Ukupno 123 pacijenta sudjelovalo je u istraživanju, a stopa dovršenih upitnika bila je visoka – 90,2%. Od toga je 111 ispitanika ispunilo upitnik, što predstavlja 41% od ukupnog broja bolesnika uključenih u ovaj program podrške. Demografski podaci pokazuju da su 60% sudionika bile žene, dok je 40% muškaraca, a najveći broj sudionika bio je između 40 i 50 godina (30%), dok je 24% pacijenata bilo u dobi od 50 do 60 godina. Što se tiče područja stanovanja, 32% pacijenata dolazi iz Zagreba i okolice, dok 29% dolazi iz Srednjeg i Južnog Jadrana. Ključni rezultati uključuju dijagnoze, pri čemu 48% sudionika ima psorijatični artritis, dok 18% boluje od plak psorijaze. Također, 44% pacijenata sudjeluje u programu između jedne i dvije godine, a 31% između šest mjeseci i godinu dana.

Dobrobit za pacijente

U vezi s korištenjem bolovanja, 38% sudionika koristi manje bolovanja otkako su uključeni u program. S druge strane, 34% koristi isto kao i prije. Osim toga, 65% pacijenata prijavilo je znatno smanjenje simptoma u odnosu na razdoblje prije uključenja u program. Navedeno ukazuje na učinkovitost podrške koju pruža program. Također, 76% sudionika izjavilo je da se osjećaju sigurnije u primjenu svoje terapije zahvaljujući programu podrške. Većina ispitanika (89%) smatra da dobivaju dodatnu podršku tijekom telefonskih razgovora sa sestrama. Nadalje, 79% nije imalo tehničkih problema tijekom razgovora. Na kraju, program je postigao NPS ocjenu od 68,2, što znači da bi većina ispitanika (75,5%) preporučila program drugim bolesnicima sličnih indikacija.

65% pacijenata prijavilo je znatno smanjenje simptoma u odnosu na razdoblje prije uključenja u program.

Međunarodna istraživanja

Ovi rezultati koreliraju s međunarodnim istraživanjima koja pokazuju da programi podrške pacijentima značajno utječu na smanjenje simptoma i poboljšanje adherencije na terapiju kod pacijenata s kroničnim bolestima, poput multiple skleroze (5). Na primjer, neintervencijska-prospektivna studija u Njemačkoj pokazala je da programi podrške imaju direktan učinak na smanjenje broja relapsa i poboljšanje kvalitete života pacijenata (2).

Rezultati ovog upitnika potvrđuju da je ovaj program podrške pacijentima značajno poboljšao kvalitetu života pacijenata, smanjio simptome i povećao sigurnost u primjenu terapije. Visoka stopa zadovoljstva pacijenata i pozitivan utjecaj na zdravlje potvrđuju važnost nastavka i daljnjeg razvoja ovakvih programa podrške.