Živimo u dobu u kojem je skrb usmjerena prema pacijentu osnova učinkovitog zdravstvenog sustava, a programi podrške pacijentima (PSP) primjer su inovacije i cjelovitog pristupa, potičući poboljšanje kvalitete života bolesnika. Ti programi nisu samo odraz napretka zdravstvene skrbi, već predstavljaju cjelovitu strategiju koja potiče poboljšanje života bolesnika kroz sveobuhvatan pristup. Međutim, unatoč njihovom obećavajućem potencijalu, programi podrške pacijentima suočavaju se s nizom izazova već u početnim fazama implementacije.
Ako razmišljate o razvoju PSP-a, ovo su ključni faktori na koje treba obratiti pozornost:
Okupite ključne pojedince iz struke, osiguravatelje i predstavnike institucija, predstavnike udruga pacijenata. Prvi korak je slušanje njihovih potreba i mišljenja. Zašto? Nužno je razumjeti srž projekta, odnosno zašto ga razvijate. Program podrške pacijentima dobit će potporu zdravstvenih radnika, a u konačnici i samih pacijenata, isključivo ako postoji jasan potencijal pozitivnog utjecaja na kvalitetu njihovog života. Zato je prije samog pokretanja nužno dubinski istražiti opseg i veličinu problema s kojima se suočavaju pacijenti, kao i zdravstveni djelatnici.
Drugo, možda još važnije, okupite pouzdane i uporne kolege. Potražite ih unutar svog tima i među pružateljima usluga treće strane. Također, budite otvoreni prema hrabrim i novim idejama koje će ostaviti trajni utjecaj na kvalitetu života pacijenata.
Razmislite o sadržaju ključnih poruka koje želite poslati u programu podrške pacijentima. Kroz kontinuiranu komunikaciju, edukaciju i praćenje, program bi trebao pružiti podršku za poboljšanje dugoročnog zdravlja pacijenata. Stoga je iznimno važno da to bude jasno u ključnim porukama.
Da biste dokazali da vaš PSP pruža vrijednost, nužno je ugraditi procese koji omogućuju da program ocijenite te mjerite rigorozno i kontinuirano. Kontinuirano analiziranje podataka i povratnih informacija ključno je za održavanje visoke razine učinkovitosti i prilagodljivosti programa.
“To je samo glavobolja” ,“Opet ta tvoja migrena“, “Popij tabletu, bit će ti bolje“, “Prošetaj” – ako se borite s migrenom, sigurno vam je barem netko iz vaše okoline izrekao ovo.
Stigmatizacija, nerazumijevanje i nedostatak podrške najveći su izazovi s kojima se oboljeli od migrene suočavaju diljem svijeta. Pored naravno, invalidirajuće boli koja traje satima, ponekad i danima. Zbog težine stanja, migrena se smatra najskupljom neurološkom bolešću te se javlja u više od 10% populacije.
Zato u četvrtom broju MedSpota razgovaramo o migreni!
No, ne o statistici i broju oboljelih, već o kompleksnim vezama koje migrena nosi sa sobom, liječenju i mogućnostima podizanja kvalitete života na zadovoljavajuću razinu, i to s vodećim stručnjacima u tom području. Cilj je jasan – edukacija i podizanje svijesti, među zdravstvenim radnicima i širom populacijom!
S ponosom ističemo ekskluzivni razgovor s akademkinjom Vanjom Bašić Kes, dr. med., spec. neurologije, koja nam je otkrila sve o osnivanju čak dva referentna centra unutar Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Nadalje, o podizanju svijesti o spolnim razlikama u cerebrovaskularnim oboljenjima govori prof. dr. sc. Arijana Lovrenčić Huzjan, dr. med., spec. neurolog.
Nevjerojatna kompleksnost ovog organa predmet je istraživanja brojnih znanstvenika. Među njima je i Goran Ivkić, dr. med., spec. neurolog, subspec. epileptolog koji nam je otkrio postoji li poveznica između migrene i epilepsije te zašto je psihosomatika jedno od područja njegovog stručnog interesa.
Pored intervjua, brojni stručnjaci čiji je fokus migrena pripremili su niz zanimljivih i aktualnih članaka. Od kompleksne patofiziologije, psihičkih komorbiditeta, prehrane pa sve do akupunkture.
Na naslovnici časopisa nalazi se potpredsjednica udruge Migrena Hrvatska, Marina Krpan. Otkrila nam je sve o planovima i ciljevima udruge kao i o svom iskustvu s migrenom.
Kako prepoznati simptome migrene i koje su karakteristike napadaja u intervjuu smo doznali od prim. Maristele Stojić. Koja je razlika između migrene i obične glavobolje te kako ova bolest utječe na produktivnost, odnosno profesionalni život, teme su razgovora s prim. dr. sc. Davorom Jančuljkom.
Koja je poveznica između razine vitamina D i pojave migrene? Zašto se javljaju glavobolje u trudnoći? Kako migrena utječe na mentalno zdravlje? Ovo su samo su neke od tema ostalih članaka. Nadamo se da će ovaj broj, osim edukacije, pružiti podršku svima koji se suočavaju s ovom izazovnom bolešću.
