Učenje bazirano na studijama slučaja (eng. Case Based Learning – CBL) uspješno se koristi u znanosti i učenju medicine jer pomaže studentima u razvoju strateškog razmišljanja, informacijske pismenosti, i usvajanja obrazaca postupanja u raznim situacijama. Kada se koristi u kombinaciji s učenjem na bazi rješavanja problema može biti učinkovita metoda za poboljšanje performansi studenata medicine i specijalizanata te poboljšanje njihovih kliničkih vještina.

Metoda učenja bazirana na studijama slučaja

Učenje bazirano na studijama slučaja (eng. Case Based Learning – CBL) učenje je usmjereno na učenike. Ovaj način učenja koristi fokusirane simulacije stvarnih situacija kako bi omogućio onima koji uče identificiranje vlastitih potreba za znanjem. Uspješno se koristi u znanosti i učenju medicine jer pomaže studentima u razvoju strateškog razmišljanja, informacijske pismenosti, i usvajanja obrazaca postupanja u raznim situacijama. U toj metodi, nakon što pristupe prikazu slučaja, studenti kontroliraju smjer vlastitog učenja.

Studenti na studijama slučaja (CBL) obično rade u grupama napredujući kroz jedan ili više scenarija. Scenariji dolaze od uobičajenih situacija za koje studenti trebaju iznaći optimalan ishod samostalno ili pod vodstvom instruktora. Ovaj način učenja ima povijest uspješne primjene u medicinskim, pravnim i poslovnim školama, a sve se više koristi i u preddiplomskom obrazovanju. Ova metoda podrazumijeva vođeno ili samostalno istraživanje i utemeljena je na interakciji sa tehnologijom i vlastitim znanjem.

Prednosti učenja baziranog na studijama slučaja

Učenje na studijama slučaja omogućava rad na raznovrsnim scenarijima, prenošenje priča i učinkovito samovođeno učenje. Sustavnom analizom 104 članka iz područja obrazovanja u zdravstvu Thistlethwaite i dr. (2012) utvrđeno je da se ovaj oblik učenja koristi u tečajevima s manje od 50 do više od 1000 studenata. Veličine grupa kreću se od 1 do 30, a najčešće 2 do 15 studenata.

U preglednom radu o učinkovitosti CBL-a za obrazovanje u području zdravstva, Thistlethwaite i dr. (2012), pronašli su nekoliko prednosti ove metode:

• Objekti edukacije vole ovu metodu i misle kako ona unapređuje njihovo učenje,
• Moderatorima sa sviđa kako CBL uključuje sudionike edukacije u učenje,
• Stječe se dojam da CBL olakšava učenje u malim skupinama, ali autori nisu mogli razabrati je li razlog sama metoda ili konkretna studija slučaja

Istraživanja o učinkovitosti metode

U istraživanju o učinkovitosti učenja na studijama slučaja u kombinaciji s učenjem na bazi rješavanja problema, Zhao i dr. (2020) nasumice su rasporedili oko 600 studenata medicine i specijalizanata u dvije skupine. Jedna je učila metodom CBL-a i rješavanja problema, dok je druga pohađala tradicionalnu nastavu zasnovanu na predavanjima. Tema je u obje skupine bila čvorovi štitnjače. Obje skupine rješavale su testove prije i nakon edukacije. U skupini koja je učila CBL metodom, na testovima nakon edukacije srednja vrijednost ukupnog rezultata te rezultati analize prikaza slučaja značajno su se povećali (P < 0,001) u odnosu na testove prije edukacije.

Nadalje, rezultati na testovima motivacije za učenje i razumijevanja, kvalitete odnosa učenika i učitelja, na završnim ispitima komunikacijskih vještina, kliničkog razmišljanja, sposobnosti samoučenja, timskog rada i apsorpcije znanja – sve izmjereno anketama nad sudionicima istraživanja – bili su znatno viši u skupini koja je učila metodom studije slučaja, nego u skupini koja je pohađala tradicionalna predavanja.

Najčešće prikaz studije slučaja za studente medicine ili specijalizante započinje time da čitaju o bolesniku koji ima određene simptome. Studenti odlučuju koja su pitanja važna za postaviti pacijentu na temelju povijesti bolesti, koliko dugo pacijent doživljavaja takve simptome i slično. Slučaj se razvija i studenti koriste sposobnosti kliničkog razmišljanja, predlažu relevantne testove, razvijaju diferencijalnu dijagnozu i plan liječenja. Primjer slučaja za pacijente Dedalovog tima za edukaciju opće javnosti: Dijabetes u ordinaciji liječnika obiteljske medicine.

Zaključak znanstvenika na raznim istraživanjima je da učenje bazirano na studijama slučaja u kombinaciji s učenjem na bazi rješavanja problema može biti učinkovita metoda za poboljšanje performansi studenata medicine i specijalizanata te poboljšanje njihovih kliničkih vještina.

Što osluškujemo?

Osluškujemo bitno – ove riječi nisu samo odličan slogan – ove riječi su nam misija i vizija u stvaranju magazina Stetoskop.

Zašto?

Ukratko – zato što možemo i znamo. Znamo što je „in“ u medicini i možemo doći do najvećih stručnjaka koji će govoriti i pisati o „in“ temama u Stetoskopu.

Gdje?

Na eventima, u vlastitom studiju, u vlastitom uredu, u bolnicama, ambulantama, na telefonima… Gdje god nam se pruži prilika.

Kada?

Uvijek. Osluškujemo bitno već trinaest godina – od osnutka Dedala i prvih komunikacija sa zdravstvenim radnicima. Intenzivnije to činimo otkada bitno stavljamo na papir magazina Stetoskop.

Tko?

Dedalov tim. Svima nam je poslovni život isprepleten njegovanjem odnosa s našim ključnim publikama – među kojima su zdravstveni radnici najistaknutiji.

U ovih nekoliko riječi odgovorili smo na ona najvažnije novinarska pitanja, koja se na engleskom nazivaju Five Ws, a Wikipedia ih opisuje kao pitanja čiji se odgovori smatraju osnovnima u prikupljanju informacija ili rješavanju problema. Često se spominju u novinarstvu, istraživanjima i policijskim istragama. Prema načelu pet W, izvješće se može smatrati potpunim samo ako odgovori na ova pitanja koja počinju upitnom riječi: Who? What? When? Where? Why?

Postoji također načelo 5W1H u kojemu -H predstavlja „How?“ – dodatno pitanje koje često u novinarstvu daje važan kontekst informaciji koja se prenosi. Stoga ćemo odgovoriti i na to pitanje.

Kako?

Lako. Vodeći razgovore s key opinion leaderima i mladim profesionalcima – stručnjacima koji su na izvoru novih spoznaja, trendova, važnih promjena u medicini.

Kako znamo da je Stetoskop nešto posebno?

Rekli su nam čitatelji.

Proveli smo anketu među liječnicima i ljekarnicima jer nas je zanimalo uspijevamo li biti osvježenje na tržištu kao što smo se odlučili pozicionirati kada smo krenuli u ovu avanturu.

Odlučili smo biti stručno, ali ne dosadni, pristupati novinarski, ali ne senzacionalistički, prenositi informacije, ali ne HINA-STYLE.

Naši čitatelji kažu da jesmo, i iznimno smo ponosni na to što je 92% ispitanika reklo da im se sviđa ili izrazito sviđa Stetoskop.

Ne samo to, više od 60 % liječnika i ljekarnika reklo je da bi preporučilo ovaj magazin svojim kolegama.

Prenosimo i neke dojmove čitatelja Stetoskopa:

Činjenice u časopisu su iznesene sažeto, izvučene su bitne stvari koje su praktične za znanje i rad u svakodnevnom poslu. Saznanja su temeljena na najnovijim spoznajama i poduprete sa imenima i prezimenima ljudi, doktora i znanstvenika koji su prepoznati za današnju medicinu i struku.

Članci su uvijek aktualni, teme vrlo zanimljive, vizualnoje također vrlo zanimljivo prezentirano. Meni osobno najdraži popularno-znanstveni magazin iz tog područja.

Zadovoljna sam dobro je uvijek nešto pročitati i biti u vremenu s informacijama.

Vrlo stručno i profesionalno obrađene i prezentirane teme.

Stručne teme, eminentni stručnjaci, zanimljiv način pisanja.